3. kolovoza 2026.

Mirela Hegediš Horvat: Budžet rijetko pobjeđuje. Pobjeđuje projekt koji je nešto stvarno riješio.

Sjeli smo i popričali s ovogodišnjom predsjednicom SoMo Media žirija Mirelom Hegediš Horvat – osobom koja iz prve ruke zna kako se regionalna digitalna scena mijenjala iz godine u godinu. I, još važnije za sve koji planiraju prijaviti svoje radove: zna što razlikuje dobar projekt od pobjedničkog.

Pročitajte intervju i saznajte kako razmišlja predsjednica žirija.

 

Predsjednica SoMo Media žirija: Umjetna inteligencija demokratizirala je proizvodnju sadržaja, ali nije povećala povjerenje ni pažnju korisnika

SoMo Borac najrelevantnije je regionalno natjecanje koje već godinama prepoznaje i nagrađuje najbolje digitalne projekte, a ususret njegovom 14. izdanju, koje organizatori najavljuju kao najjače dosad, razgovarali smo s Mirelom Hegediš Horvat, ovogodišnjom predsjednicom SoMo Media žirija.

Uz četiri sudjelovanja u žiriranju  iza sebe, Mirela ima jedinstven uvid u to kako se regionalna digitalna i medijska scena mijenjala iz godine u godinu. S njom smo razgovarali o tome kako umjetna inteligencija mijenja produkciju sadržaja, zašto povjerenje publike postaje najvrjednija valuta medija, koje su najčešće greške zbog kojih dobri projekti ne osvajaju nagrade te što je ono što pobjednički rad razlikuje od tek dobrog.

1. Ovo vam je već četvrti put da sudjelujete u žiriranju SoMo Borca. Kada pogledate radove od prije nekoliko godina i ove najrecentnije, što se najviše promijenilo na regionalnoj medijskoj sceni? Kako su se transformirali formati i način na koji mediji komuniciraju s publikom?

Ovo mi je četvrto sudjelovanje u SoMo žiriju, ali prvo u ulozi predsjednice SoMo Media streama, što mi predstavlja veliku čast. SoMo Borac danas nije samo natjecanje najboljih digitalnih projekata, već svojevrsni barometar razvoja regionalne digitalne industrije. 

Ono što se vidljivo promijenilo jest brzina i lakoća produkcije. Donedavno su interaktivni ili video-formati zahtijevali značajne resurse i vrijeme, dok se danas sličan učinak može postići u samo nekoliko dana, uz pomoć AI alata za obradu, personalizaciju i distribuciju sadržaja. Paradoks je što je umjetna inteligencija demokratizirala proizvodnju sadržaja, ali nije povećala povjerenje ni pažnju korisnika. Upravo su povjerenje, vjerodostojnost i relevantnost postali najvrjednija valuta medija. Zato vjerujem da će kvalitetni mediji u AI eri imati još važniju ulogu.

2. Native sadržaj temelji se na autentičnosti i relevantnosti za publiku. Kako će, po vašem mišljenju, sve šira primjena umjetne inteligencije utjecati na kvalitetu native kampanja? Može li AI unaprijediti storytelling ili postoji opasnost da sadržaj postane generičan?

AI je brzo postao standardni alat za istraživanje, personalizaciju i optimizaciju sadržaja. Konkretno, danas doprinosi u brzoj analizi tema koje publiku zanimaju, u testiranju više verzija naslova ili vizuala, ili u prilagodbi tona poruke različitim segmentima publike – to su stvarna poboljšanja u procesu.

Ipak, AI neće biti konkurentska prednost sama po sebi. Native sadržaj funkcionira samo ako postoji povjerenje između medija, brenda i publike. AI može pomoći da sadržaj bude relevantniji i učinkovitiji, ali ne može zamijeniti autentičan uvid, uredničku odgovornost ni kreativnu ideju. Ako ga koristimo samo za masovnu proizvodnju sadržaja, riskiramo upravo ono što je danas najvrjednije – povjerenje korisnika.

3. Dogodi li se nekad da u projektima previše tehnologije, digitala ili interaktivnosti ‘pojede’ samu priču? Može li se jednostavan, ali vrhunski napisan i vizualno čist storytelling ravnopravno boriti protiv kompleksnih projekata?

Apsolutno. U eri AI-ja i sve dostupnije tehnologije lako je pomisliti da će pobijediti projekt s najviše funkcionalnosti ili najspektakularnijom izvedbom. No moje iskustvo govori suprotno – najbolji projekti uvijek počinju dobrom pričom. Tehnologija treba pojačati priču, a ne biti priča sama po sebi. Ako korisnik pamti animaciju ili alat, a ne poruku i emociju, nešto nije odrađeno kako treba. Dobar storytelling i danas je najveća konkurentska prednost. AI ga može ubrzati, tehnologija ga može obogatiti, ali ga ne može zamijeniti. Zato jednostavan, ali vrhunski ispričan projekt i danas ravnopravno konkurira i najkompleksnijim tehnološkim rješenjima.

4. Iz vaše dosadašnje perspektive u žiriju, koje su najčešće greške zbog kojih inače dobri projekti ostanu bez nagrade?

Najčešće nije problem kvaliteta projekta, nego nedovoljno jasno objašnjenje njegove vrijednosti. Vidjela sam prijave s odličnom idejom i izvedbom koje su u dokumentaciji ostale na razini “napravili smo X”, umjesto da se pokaže zašto je X uopće bio pravi odgovor na problem i kakav je stvarni učinak ostvario. Ovo vrijedi i za nas same – kad prijavljujem projekte sa svojim timom, znam koliko je lako zaboraviti da mi kao autori vidimo cijelu priču, dok je oni koji ocjenjuju vide samo kroz ono što napišemo. Danas, kada sadržaja ima više nego ikad, inovacija sama po sebi nije dovoljna. Sve više cijenimo projekte koji stvaraju stvarnu vrijednost za korisnike i dugoročno grade povjerenje.

5. SoMo Borac je poznat po tome što traži projekte koji “pomiču granice”. Što za vas čini onu ključnu razliku između dobrog projekta i pobjedničkog projekta koji zaslužuje SoMo Borca?

Pobjednički projekt ne prati trendove – on ih razumije i postavlja nove standarde. Spaja kreativnost, kvalitetnu izvedbu, mjerljive rezultate i odgovornu primjenu tehnologije. Posebno cijenim projekte koji ne koriste AI zato što je aktualan, nego zato što njime stvaraju bolje iskustvo za korisnike. Upravo takvi projekti pokazuju u kojem smjeru ide digitalna industrija i zato je SoMo nagrada važna.

6. Nova kategorija u Media streamu je SoMo Content Engagement koja nagrađuje organski sadržaj koji uspješno privlači i zadržava publiku. Budući da je danas teže nego ikad zadržati pažnju korisnika, što će po vama presuditi u ovoj kategoriji?

U vremenu kada sadržaja ima više nego ikada, pažnja postaje najvrjedniji resurs. No još je vrjedniji odnos s publikom koji se gradi kroz vrijeme. Neće pobijediti sadržaj koji je ostvario najveći doseg, nego onaj koji je izgradio lojalnost. Pravi engagement znači da se korisnici vraćaju sadržaju, dijele ga i smatraju ga vrijednim njihova vremena.

7. Kakve biste projekte htjeli ove godine vidjeti među prijavljenima?

Bit će mi drago vidjeti projekte koji pokazuju hrabrost i jasnoću svrhe – koji jasno znaju zašto postoje i kome služe, a ne samo što žele isprobati. Posebno me zanimaju radovi koji spajaju inovaciju, kvalitetan sadržaj i mjerljiv učinak, oni koji se ne boje odstupiti od uhodanih formata ako to priča zahtijeva. Takvi projekti mogu inspirirati cijelu industriju.

8. I za kraj, što biste poručili onima koji se možda još uvijek nećkaju oko prijave?

Prijavite se, čak i ako mislite da projekt “nije dovoljno velik” ili da nema šanse protiv većih igrača. Iz iskustva u žiriju znam da veličina budžeta rijetko odlučuje – puno češće pobijedi projekt koji je nešto stvarno riješio, makar u manjem opsegu, nego onaj koji je samo veći. Ono što žiri traži nije spektakl, nego dokaz da je netko razumio problem i odgovorio na njega na pametan način.

Ono što tražimo je jasnoća: znate li zašto ste nešto napravili i što je to promijenilo za korisnike. To se da vidjeti, s tehnologijom ili bez nje.

Meni je osobno svaki put najbolji dio SoMo Borca upravo susret s ljudima iza tih projekata i njihovim pričama, zato mi je uvijek žao kad netko odustane od prijave prije nego što uopće proba.