Kako se izboriti za pažnju publike u svijetu ljepote, neovisno o tome raspolaže li brend velikim ili ograničenim budžetom? Ana Milićević podijelit će konkretne uvide i primjere dobre prakse privlačenja pažnje te predstaviti kako se ona u praksi prati, mjeri i evaluira.
predavači
Saznajte što je trenutačno u fokusu digitalnih lidera iz različitih industrija. Uskoro stiže još najava.
Kupovni put više nije linearni funnel. U svijetu koji oblikuje umjetna inteligencija ljudi se slobodno kreću između tražilica, poruka brendova i razgovora u zajednicama, tražeći ljudsku perspektivu koja im pomaže otkriti mogućnosti, provjeriti informacije i odlučiti s povjerenjem. Andre Joel objasnit će zašto su razgovori postali ključan sloj utjecaja te kako se brendovi mogu pojaviti ranije, ponuditi dokaze umjesto uglađenih poruka i postati relevantni ondje gdje potrošači postavljaju pitanja, uspoređuju iskustva i donose odluke.
Andre Joel voditelj je Head of Sales Partnerships za regiju EMEA u Redditu, gdje pomaže brendovima da se povežu sa zajednicama kroz autentične razgovore ljudi s jasnom namjerom. S više od 15 godina iskustva u prodaji i digitalnom marketingu – uključujući uloge u Googleu i Snapu – donosi duboko znanje o izgradnji partnerstava i poticanju rasta na međunarodnim tržištima.
Botovi ubrzano zamjenjuju ljude kao najčešće posjetitelje izdavačkih portala. TollBit u suradnji s HUDI-jem prikuplja podatke o bot prometu s vodećih hrvatskih portala, a Birger Søiland predstavit će što ti podaci otkrivaju – i što izdavači mogu učiniti kako bi ovu novu vrstu publike počeli monetizirati.
Birger Søiland gotovo dva desetljeća radi u medijskoj industriji, s obje strane izdavačkog stola. Karijeru je započeo u izdavaštvu, među ostalim kao direktor za Norvešku u kompaniji Nordiske Medier, a idućih je deset godina gradio i prodavao tehnologiju o kojoj ovise redakcije: vodio je prodaju za regiju EMEA na platformi za podatke i personalizaciju namijenjenoj izdavačima, a u Norkonu je pomogao da Live Center (proizvod za vijesti uživo koji je u međuvremenu preuzela norveška agencija NTB) stigne u redakcije diljem svijeta. Surađivao je s izdavačima poput The Wall Street Journala, Financial Timesa i Axel Springera. Danas u TollBitu vodi globalna partnerstva s izdavačima – TollBit za oko 9500 izdavača osigurava infrastrukturu za praćenje, upravljanje i monetizaciju AI sustava koji koriste njihov sadržaj. Piše i govori o ekonomiji licenciranja sadržaja za AI i web scrapingu.
Što se događa kad prestanete pokušavati raditi sadržaj koji će „dobro proći” i počnete raditi ono što vas doista zanima? Na primjeru projekta Spomenar, koji je od malog osobnog eksperimenta prerastao u sadržaj s milijunskim dosegom, Filip Filković Philatz govorit će o nostalgiji, algoritmima i umjetnoj inteligenciji te o lekcijama koje je naučio pokušavajući razumjeti što danas zapravo zadržava pažnju publike.
Filip Filković Philatz redatelj je, producent i autor koji radi na sjecištu filma, televizije, oglašavanja i novih tehnologija. Autor je i redatelj dugogodišnjeg dokumentarnog serijala Dulum zemlje te dokumentarnog filma K67, posvećenog kultnom jugoslavenskom kiosku i njegovu dizajnerskom i kulturnom nasljeđu. Režirao je brojne dokumentarne i televizijske projekte, reklame i glazbene spotove, a posljednjih godina intenzivno istražuje primjenu umjetne inteligencije u filmskoj i kreativnoj produkciji. Autor je i Spomenara, digitalnog arhiva svakodnevice 80-ih, 90-ih i 2000-ih koji kroz kratke filmske fragmente rekonstruira kolektivna sjećanja i nostalgiju, a na društvenim mrežama ostvario je višemilijunski doseg.
Svi žele našu pažnju, a platforme točno znaju kako je uzeti. Hegel je primijetio korisno pravilo: izgubite li nekoliko vlasi, ništa se ne događa, ali gubite li ih i dalje, jednog ćete dana biti ćelavi. Dodajete li korak po korak više istog elementa, na određenom pragu učinak se pretvara u nešto posve drugo. S pažnjom je isto – zvuči besmisleno, ali logika stoji. Ignazio Morello podijelit će metodu kojom bira koju vrstu pažnje vrijedi graditi, uz mali primjer iz svog rada u Verneu.
Ignazio Morello talijanski je kreativac i Chief Marketing Officer u Verneu, kompaniji koja stoji iza prve europske komercijalne usluge robotaksija, gdje vodi brend i marketing. S više od 20 godina međunarodnog iskustva, među ostalim i kao kreativni direktor u Saatchi & Saatchi, radio je s globalnim brendovima iz automobilske i energetske industrije. Vjeruje da su priče najstarija tehnologija čovječanstva. A onda je netko izmislio PowerPoint i sve upropastio.
Što se događa kad se marketing nove škole susretne s izdavaštvom stare škole? Iva Prpić pokazat će kako je Presshaus oko knjige, proizvoda stare škole, izgradio potpuno digitalni prodajni sustav koji povezuje sadržaj, podatke, portale, društvene mreže, influencere, newslettere, magazine i događanja.
Iva Prpić magistrirala je novinarstvo i specijalizirala odnose s javnošću na Fakultetu političkih znanosti, a karijeru je gradila kroz sportsko novinarstvo, digitalni marketing i upravljanje klijentima. Počela je u Sportskim novostima, a zatim prešla u digitalnu agenciju envy Croatia, gdje je kao Social Media Manager, a potom i Account Manager, vodila digitalne kampanje, odnose s klijentima i projektne timove. Danas je Marketing Manager u Presshausu, gdje oblikuje i provodi marketinšku strategiju izdavačke i medijske kuće: razvija B2C komunikaciju i kampanje kroz različite kanale i formate, koordinira interne timove i vanjske partnere te radi na razvoju brenda, promociji izdanja i pretplata, eventima i drugim marketinškim projektima.
Ivan Ivanković ne zna programirati, a u zadnjih 12 mjeseci napravio je više od 25 alata. Svaki je počeo od nečega što ga je živciralo: aplikacija koja prati kvalitetu vode u Zagrebu i Splitu, analiza 1,6 milijuna turističkih recenzija koja je cijelo ljeto punila medije, autonomni portal s vijestima zbog kojeg su mu izdavači prijetili tužbama i automatizacija korisničke podrške koja mu svako jutro javi koliko je upita već odgovoreno, a koji čekaju njega. Na tim primjerima pokazat će kako danas izgleda put od frustracije do alata koji radi: vi opišete što želite dobiti, a AI smisli kako. S predavanja odlazite s idejom za prvi alat koji možete sami napraviti ili za proces koji možete prepustiti AI-ju.
Ivan Ivanković osnivač je Vibe Coding Academyja. Prije toga bio je suosnivač tvrtke Fonoa, koja automatizira poreze za globalne digitalne platforme, a još je ranije vodio Uberove operacije u regiji. Ne zna programirati, a u zadnjih je godinu dana napravio više od 25 alata, od analize 1,6 milijuna turističkih recenzija koja je cijelo ljeto punila medije do autonomnog AI portala s vijestima. Na radionicama Vibe Coding Academyja dosad je više od 250 ljudi bez programerskog znanja naučilo uz pomoć AI-ja pretvoriti vlastite frustracije s posla u alate koji rade.
Gdje je televizija u svijetu koji neprestano skrola? Sadržaj se sve više seli na mobilne uređaje i digitalne platforme, no televizija i dalje ostaje važan dio medijskog ekosustava. Ivan Ljubičić predstavit će podatke i primjere koji otkrivaju kako se mijenjaju navike gledanja te što TV oglašavanje danas donosi publici i oglašivačima.
Ivan Ljubičić više od 15 godina radi u medijskoj industriji, a od samih je početaka razvijao projekte i brendove Pickbox NOW, Pickbox 1, Pickbox 2, NEM Dubrovnik, NEM Zagreb, Mediatranslations i Mediavision, za čije je poslovanje danas zadužen. Posebno je usmjeren na razvoj novih poslovnih modela, strateška partnerstva, digitalnu transformaciju i marketing. Ponosni je otac dvoje djece.
Kako reagirati kad vas sugovornik ponižava i „tjera u kut”? Ivana Glavina Jelaš predstavit će komunikacijsku tehniku koju u svom radu koriste policijski pregovarači, a koja se pokazala iznimno učinkovitom u neugodnim, stresnim i kriznim situacijama, kako u privatnom, tako i u poslovnom okruženju.
Ivana Glavina Jelaš psihologinja je, znanstvenica i vodeća stručnjakinja za policijsku psihologiju u Hrvatskoj, s dvadeset godina iskustva u obrazovnom i znanstvenom radu te deset godina iskustva u tretmanskoj djelatnosti. Sveučilišna je profesorica i autorica brojnih znanstvenih i stručnih publikacija. Kao dugogodišnja psihologinja policijskih pregovarača stekla je jedinstvene vještine komunikacije u kriznim situacijama, koje danas prilagođava i prenosi drugim profesijama.
Kako režirati format za koji još ne postoji jasan predložak? Vibe coding show spojio je tehnološki eksperiment, natjecanje, reality dramaturgiju i sadržaj za digitalne platforme u hibridni format koji je tek trebalo definirati – i to za najstrožu, „je-ne-sais-quoi” publiku, generaciju Z. Katarina Bogdanović Kukla ispričat će kako je taj format nastajao i kako se režira nešto za što još ne postoje pravila.
Katarina Bogdanović Kukla redateljica je koja kroz film, oglašavanje i glazbene spotove razvija prepoznatljiv autorski izraz koji spaja snažnu vizualnu estetiku, suvremeno pripovijedanje i logiku snova. U svom radu istražuje slavensko nasljeđe i poigrava se granicama između stvarnog i fantastičnog. Njezini glazbeni spotovi imaju više od 100 milijuna pregleda na YouTubeu, a kratkometražni film Sestre 2021. osvojio je Grand Prix festivala u Clermont-Ferrandu. Dugometražni prvijenac Fantasy premijerno je prikazan u Locarnu 2025., nakon čega je obišao brojne međunarodne festivale i osvojio više nagrada, uključujući Srce Sarajeva za najbolju glumicu te glavnu nagradu i nagradu Cineuropa na Trieste Film Festivalu.
Algoritmi nam sve bolje prikazuju upravo ono što volimo, no rezultat je često feed u kojem sav sadržaj počinje izgledati isto. Na primjerima brendova koji su uspjeli razbiti tu predvidljivost Katarina Exle pokazat će kako pronaći neočekivano, a da ono ne postane nasumično, te kako kreativnom idejom izaći iz obrazaca koje publika, kategorija i platforme već znaju napamet.
Katarina Exle wannabe je poznavateljica vina s previše screen timea, zagovornica cjeloživotnog učenja i svih dobrobiti koje donosi jednakost. U prošlom životu bila je novinarka i radijska voditeljica, a onda je zakoračila u svijet advertisinga, gdje planira i ostati. S više od 10 godina iskustva u agencijskom svijetu radila je na kampanjama za brendove poput Nestléa, IKEA-e, Molson Coorsa i Kauflanda, uz pristojnu kolekciju nagrada. Danas je Client Service direktorica i Head of Digital u kreativnoj agenciji Cvoke, gdje svakodnevno balansira između klijenata, kreative i kampanja koje zaista funkcioniraju. Paralelno predaje na Sveučilištu Algebra, gdje studentima svijet advertisinga pokušava objasniti na konkretan, jednostavan i, kad god je moguće, zabavan način.
Internetom neprestano kruži sladak, blesav i nespretan sadržaj koji nam otima pažnju i čini svijet dražesnim, rasklimanim i hiperzanimljivim – na onaj „zaboravit ću ovo za dvije sekunde” način. Kroz program CUTE BUT PSYCHO kustoski kolektiv KUĆĆA istražuje te naizgled suvišne intenzitete: kako platformske estetike djeluju i kao zamka i kao oružje te kako ranjivost može postati oblik otpora. Kroz prezentaciju umjetničkih praksi Klara Petrović i Luja Šimunović pokazat će što slatko skriva i pod koju cijenu.
Klara Petrović i Luja Šimunović, zajedno s Juricom Mlinarecom, vode KUĆĆU – kustoski kolektiv i projektni prostor u Zagrebu, osnovan 2021. kao platforma za eksperimentiranje s alternativnim načinima proizvodnje znanja te novim načinima osjećanja, mišljenja i bivanja. KUĆĆA djeluje kao kolaborativni prostor za umjetnike, kustose, teoretičare i druge pojedince i organizacije koji rade u području procesno orijentiranih, eksperimentalnih i istraživačkih umjetničkih praksi.
Prva kriza pažnje nije počela s TikTokom, nego s papirusom – a Senekin savjet star 2000 godina danas ima i brojke. Pogled na objavu u feedu traje oko dvije sekunde, a pregled stranice na hrvatskom portalu oko šezdeset. Domaći izdavači deduplicirano dosežu više ljudi od Facebooka, a generacija koja živi na društvenim mrežama najviše vjeruje upravo vijestima iz redakcija. Matej Sever govorit će o stvarnoj vrijednosti impresije na društvenim mrežama i domaćim portalima te o važnosti povjerenja publike, a objasnit će i gdje je prag na kojem se pažnja pretvara u učinak te kako te uvide isplativo iskoristiti u planiranju oglašavanja.
Matej Sever vodi Centar za istraživanje društva i tržišta na Sveučilištu Algebra Bernays i voditelj je Radne skupine za standardizaciju mjerenja posjećenosti portala pri HUDI-ju, gdje koordinira DotMetrics – službeno mjerenje online publike u Hrvatskoj. Karijeru je započeo u Ipsosu, gdje je osam godina radio na projektima najrazličitijih tema, a posljednja uloga bila mu je voditelj medijskih istraživanja.
Tko zapravo odlučuje što vidimo na Instagramu, TikToku ili YouTubeu – mi ili algoritmi? I kako europska digitalna pravila mijenjaju pravila igre, ne samo za tehnološke divove nego i za manje digitalne platforme i sve nas koji svakodnevno živimo online? U razgovoru Milana Brkić i Hana Bartolović otkrit će što nam donosi Akt o digitalnim uslugama (DSA), koliko kontrole zapravo imamo nad svojim digitalnim iskustvom i kako EU nastoji stvoriti sigurniji, transparentniji i pravedniji digitalni prostor.
Milana Brkić službenica je za Akt o digitalnim uslugama (DSA) u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, gdje u suradnji s Glavnom upravom za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju (DG CONNECT) sudjeluje u provedbi i nadzoru primjene DSA-a. Bavi se odgovornošću digitalnih platformi, transparentnošću algoritama, zaštitom korisnika i stvaranjem sigurnijeg digitalnog okruženja, s posebnim naglaskom na društvene mreže i njihov utjecaj na svakodnevni život.
Hana Bartolović poduzetnica je, osnivačica i glavna urednica portala After5. Vlastiti medijski brend pokrenula je 2022., nakon dugogodišnjeg rada u digitalnim medijima, sa željom da stvori medij koji razumije ambicije, interese i svakodnevicu ljudi s obje strane radnog vremena.
Što se zapravo krije iza najvećih piratskih streaming servisa? Kriminalni ekosustav koji sa sportom ima vrlo malo veze. Podaci s jedne offshore hosting mreže to jasno pokazuju: sport uživo činio je 5 % prometa, a phishing čak 44 %. Prijenos je samo mamac – uz njega gledateljima stižu zlonamjerni softver, krađa osobnih podataka i prijevare, a njihove internetske veze neprimjetno postaju dio mreža koje se potom preprodaju drugim kriminalcima. U 2025. nelegalni IPTV koristilo je 31,2 milijuna Europljana (82,5 % više nego 2021.), uz procijenjeni trošak od 4,32 milijarde eura, a 27 % mladih od 15 do 24 godine sport je gledalo iz nelegalnih izvora. Miruna Herovanu objasnit će kako umjetna inteligencija ubrzava obje strane problema: piratima omogućuje da se nekoliko minuta nakon gašenja presele na nove domene, phishing čini znatno učinkovitijim, a iste mreže pretvara u gotov kanal za dezinformacije.
Miruna Herovanu izvršna je direktorica udruženja Audiovisual Anti-Piracy Alliance (AAPA), koje okuplja vodeće televizijske kuće, sportske lige i tehnološke kompanije iz Europe i šire. Vodi suradnju AAPA-e s institucijama EU-a, regulatorima i tijelima za provedbu zakona, s fokusom na infrastrukturu i poslovne modele koji omogućuju audiovizualno piratstvo velikih razmjera. Njezin rad usmjeren je na praktična i provediva rješenja protiv krađe sadržaja uživo i na zahtjev.
Diskriminacija nije baš tema uz koju se ljudi dolaze opustiti, a ipak Seksizam naš svagdašnji danas prate deseci tisuća ljudi, a njegov sadržaj bilježi gotovo tri milijuna prikaza mjesečno. Nataša Vajagić govorit će o tome što se događa kad ljudima uporno ukazujete na stvari koje dotad možda nisu ni primjećivali – i koliko sadržaj na društvenim mrežama može utjecati na to što ćemo sutra smatrati prihvatljivim, a što više nećemo tolerirati.
Nataša Vajagić, magistra novinarstva, feministkinja i aktivistkinja, već 15 godina djeluje u Centru za građanske inicijative Poreč, gdje se bavi ženskim i LGBTIQ+ pravima te suzbijanjem diskriminacije i rodno utemeljenog nasilja. Vodi Seksizam naš svagdašnji, a kroz rad u mreži NO SH/T prati i proziva seksizam, homofobiju i transfobiju u medijima i javnom prostoru, istražuje njihov utjecaj na društvo i zagovara odgovornije medijsko izvještavanje.
Zašto snažne ideje tako često ne dođu do realizacije? Peđa Rađenović, koji je više od 15 godina na strani klijenta u Heinekenu, Molson Coorsu i Carlsbergu pisao i odobravao briefove, iz perspektive klijenta objasnit će gdje i zašto dobre ideje zapinju unutar organizacija. Govorit će i o tome kako jaz između fizičkog i digitalnog svijeta agencije čini jedinima koje vide cijeli korisnički put te što klijente zapravo potiče na nastavak suradnje.
Peđa Rađenović, MBA, stručnjak je za brend strategiju u kategorijama robe široke potrošnje i pića. Više od 15 godina radio je na vodećim komercijalnim i marketinškim pozicijama u Heinekenu, Molson Coorsu i Carlsbergu, na više od 20 tržišta – na klijentskoj strani stola, pišući i odobravajući upravo one briefove o kojima govori u predavanju. Danas je osnivač WTNV-a, konzultantske kuće za brend strategiju koja radi na tržištima Sjeverne Amerike i Europe. Obrazovanje iz bihevioralne ekonomije stekao je na Rotman School of Management, a potpredsjednik je za međunarodno poslovanje u AMA Toronto.
Kad smo Petra Pavića zamolili za opis predavanja, poslao nam je 79 pojmova abecednim redom, od „ai” do „žurnalizma”. Nismo ih dirali, jer ni sami ne bismo bolje opisali današnje medije: na jednom su mjestu i Google i TikTok, i paywall i Galácticosi, i clickbait i vjerodostojnost. Kako se sve to slaže u jednu priču, Petar će otkriti na pozornici. Do tada, evo službenog opisa predavanja „Medij”:
ai · algoritam · aplikacija · attention · audience · autor · blog · blogger · brand · broj članaka · chatbot · clickbait · community · content · creator · credibility · data · digital · Discover · distribucija · editor · ekosustav · engagement · Facebook · feed · follower · format · Galácticos · gatekeeper · Google · grupa · impresije · influencer · Instagram · interakcija · korisnik · kreator · medij · mobile · monetizacija · multiformat · multiplatform · native · newsletter · novinar · oglašivač · organic reach · paywall · platforma · podcast · popularnost · portal · pretplata · publika · publisher · reach · redakcija · reputacija · sadržaj · scroll · SEO · short-form · storytelling · streaming · subscribers · talent · Telegram · TikTok · traffic · trust · urednik · UX · video · vijest · viral · vjerodostojnost · web · YouTube · žurnalizam
Petar Pavić stručnjak je za digitalne medije i marketing te suosnivač S.T.A.R. Digital grupe, vodeće regionalne tvrtke za digitalni marketing i ad-tech platforme. Kao strateški konzultant za digitalne operacije surađuje s vodećom marketinškom agencijom u regiji. Vodio je projekte digitalne transformacije i marketinške strategije za klijente iz različitih industrija diljem jugoistočne Europe, s naglaskom na digitalni marketing u međunarodnom okruženju. Dobitnik je više nacionalnih i međunarodnih nagrada i priznanja u području digitalnih medija, dizajna i komunikacija.
Tony Stark bio je genij i bez odijela – odijelo mu je samo dalo supermoći. Upravo tako Stipe Grubišić gleda i na umjetnu inteligenciju u novinarstvu: ne kao na nešto što će zamijeniti novinare, nego kao alat koji im može pomoći da budu brži, kopaju dublje i rade bolje priče. Govorit će o tome kako bi takav AI za novinare zapravo trebao izgledati i što već danas možemo napraviti.
Stipe Grubišić medijski je profesionalac s više od 20 godina iskustva u digitalnim transformacijama, sadržajnim strategijama i razvoju komercijalnih modela u regiji. Radio je s obje strane granice, u Hrvatskoj i Sloveniji, što mu daje jedinstvenu perspektivu na razlike u ritmu, pristupu i mentalitetu tržišta. Trenutno vodi ključne projekte u kući Dnevnik Mediji, uključujući premium sadržajni brend DNVK, poslovnu platformu Zlata nit, razvoj novih oglasnih i analitičkih rješenja te digitalno-redakcijske procese. Poznat je po tome što zna povezati sadržaj, prodaju i tehnologiju u smislenu cjelinu – i po rečenici „Ajde da to pustimo van, pa ćemo ispraviti usput” (ili, kad je u Sloveniji, „To bomo najprej uskladili”). Kad ne piše prezentacije od 60 slajdova za 20 minuta, pije kavu, čita briefove i pokušava sve stići do ponoći.
Otok je mali. Priče nisu. Iza svakog videa GoLošinja, u kojem Tihana u crnom odijelu i s potpuno ozbiljnim izrazom lica skače na glavu u more, stoji nešto što kamera ne pokazuje: susjedi koji su se prvi put usudili stati pred objektiv, trema prije objave i trenutak kad shvatiš da ljudi s drugog kraja svijeta plaču od smijeha zbog tvoje rive. Tihana Dakić-Barichievich ispričat će kako je ideja nastala iz privatnih skečeva i nagovora jednog upornog prijatelja te kako izgleda snimati usred sezone. Otkrit će i što se događa kad te stranci počnu prepoznavati, a susjedi ti sami donose ideje za sljedeći video.
Tihana Dakić-Barichievich dolazi iz Velog Lošinja i u turizmu radi već 33 godine, a autorica je projekta GoLošinj, kroz koji o otoku priča na drugačiji način. Umjesto razglednica i klasičnih turističkih kadrova bira ljude, njihove karaktere i svakodnevne trenutke koji se ne mogu odglumiti. Spaja video, storytelling i humor, najčešće s potpuno ozbiljnim izrazom lica, a njezini videi skupljaju stotine tisuća pregleda i dovode ljude na otok. Ovog je listopada od Grada i Turističke zajednice Malog Lošinja dobila priznanje za dugogodišnju promociju lošinjskog arhipelaga. Vjeruje da destinaciju ne čine samo mjesta, nego i ljudi koje ondje upoznamo – jer destinacije se mogu zaboraviti, a ljudi se pamte.
Koliko zapravo vrijede konverzije kad se gledaju samo kratkoročno? U digitalnom svijetu usmjerenom na trenutne rezultate takav pristup često vodi do pogrešnih poslovnih odluka i podcjenjivanja stvarnog doprinosa kanala poput društvenih mreža. Na konkretnim primjerima Tin Klasić objasnit će zašto vrijednost kupca kroz cijeli životni vijek (LTV) mora biti u središtu pažnje, kako izbjeći pogrešno tumačenje rezultata u višekanalnom marketingu i zašto odluke donesene isključivo prema trenutnim ciljevima dugoročno štete brendu.
Tin Klasić karijeru u digitalnom marketingu započeo je nakon Ekonomskog fakulteta, usmjerivši se na Google i Meta oglašavanje u agencijskom okruženju. Iskustvo je gradio na nizu digitalnih projekata, uključujući razdoblje u Styriji i rad na Abrakadabri, jednom od najambicioznijih e-commerce projekata u regiji, a ekspertizu u oglašavanju na društvenim mrežama produbio je u Httpoolu (danas Aleph). Danas u Superu upravlja marketinškim strategijama globalnog brenda na vrlo zahtjevnom i reguliranom tržištu. Kad nije fokusiran na kampanje, vrijeme provodi s obitelji, na biciklu ili s gitarom u ruci. Upozorenje: ako ga pozovete na kavu, budite spremni na strastveno predavanje o specialty kavi i o tome zašto kava mora biti kisela.